
Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost najavio je kako će u ponedjeljak, 1. prosinca u podne zatvoriti oba javna poziva za ugradnju fotonaponskih elektrana u obiteljskim kućama te ističu kako im se dosad već prijavilo više od 8.000 građana.
Riječ je o
pozivima ukupno vrijednima 28 milijuna eura kroz koje se građanima daju
poticaji za fotonaponske elektrane za proizvodnju električne energije
za vlastitu potrošnju - koje su ugrađene tijekom prošle i ove godine. Korištenje solarne energije u Hrvatskoj
je sve raširenije. S velikim brojem sunčanih sati godišnje, u nas se,
kažu stručnjaci, isplati ugraditi kućnu solarnu elektranu. No početkom sljedeće godine stiže
promjena kojom će se višak proizvedene struje koji se predaje u mrežu
obračunavati po novom modelu. Trideset i šest četvornih metara solarnih panela na krovu
obiteljske kuće dovoljno je gospodinu Marinku za dnevne potrebe. Odluka
da ugradi solarnu elektranu bila je, kaže, jedna od boljih. - U 11 mjeseci je proizvodnja oko 6 do 7
megavata, a ja sam do sada potrošio ukupno negdje 2 megavata, s tim da
po danu trošim ono što solari proizvode, a po noći se ta energija vuče
iz HEP-a, naglasio je Marinko Stipčević, korisnik. Ovaj način funkcionira zahvaljujući
modelu "netiranja" u kojem vlasnici postojećih solarnih elektrana višak
energije po povoljnim uvjetima predaju u mrežu HEP-u. - Korisnik je danas koji ima solarnu
elektranu plaćao samo razliku između preuzete i isporučene energije
HEP-u, što znači, ako smo mi proizveli više energije na našoj solarnoj
elektrani, višak smo predali u mrežu i za to smo dobili zajamčenu
cijenu. Od 1. siječnja, to se ukida, nažalost u nepovoljnijem smislu za
građane, naglasio je Filip Ćurko, voditelj Zagrebačkog energetskog
centra. To znači da će se korištenje preuzete
energije iz mreže plaćati po punoj cijeni, uključujući mrežarinu i sve
naknade. Višak predan u mrežu otkupljivat će se po znatno nižim
cijenama. Produljit će se i razdoblje isplate ulaganja u samu
investiciju. - Isplativost, odnosno povrat
investicije, se svakako produljuje- Prosječna elektrana gdje je povrat
investicije sedam godina, možemo reći da će biti devet, znači nekakvih
30 do 40 posto, ovisno o veličine elektrane, istaknula je Veselina
Harabajs, voditeljica poslovnog razvoja Zelena energetska zadruga. Broj korisnika netiranja u Hrvatskoj je 30 tisuća, ali interes još raste, poručuju iz HEP-a. "Obračun potrošnje električne energije
koja predstavlja razliku između preuzete i isporučene električne
energije u pojedinoj tarifi primjenjuje se na sve krajnje kupce
kategorije kućanstvo koji do 31. prosinca 2025. predaju uredan zahtjev
za provjeru mogućnosti priključenja. Svi zahtjevi predani izvan
definiranog roka neće moći koristiti tzv. model netiranja, HEP-Operator
distribucijskog sustava d.o.o." S obzirom na da se od Nove godine višak
energije u mrežu više neće moći koristiti kao do sada, budući vlasnici
solarnih elektrana više će razmišljati o pohrani energije u baterije
koje su rijetki do sada i kupili.